Gotovo svaki glazbeni pravac u sebi ima elemente jazz glazbe. Novi elektronski pravci često koriste jazz kao glavnu temu, kao u stvari "Impressions" sa albuma "Rebirth of Cool 7", koja je u orginalu stvar od Coltrane, a koja u obradi grupe Fused Up, zvuči i bolje od samog orginala. Ovaj mali uvod u jazz, dat će vam osnovne podatke o jazz glazbi...

ACID JAZZ
AFROKUBANSKI JAZZ
BEBOP
CHARLESTON
JAZZ IN CITIES
CHICAGO
DETROIT
NEW YORK
NEW ORLEANS
DIXIELAND
FILMSKI JAZZ
FREE JAZZ
GOSPEL
HOLLERS JAZZ
HRVATSKI JAZZ
JUNGLE JAZZ
RAGTIME JAZZ
WEST COAST JAZZ
MORE JAZZ LINKS

ACID JAZZ

Acid jazz je glazba nastala iz jazz-a, a u sebi ima elemente jazza, funka, hip hopa, soula. To je glazba koja se temelji na tekstovima, ali i na ritmovina koji vas jednostavno tjeraju na pokret. Sam pojam i definicija acid jazz je vrlo široka: tako u ovaj pravac možemo svrstati Jamiroquaia ali i Massive Attack. Ritam ima od 88 do 116 BPM-a, odnosno 116 udaraca u minuti, bass je melodičan, gitara funky...Acid jazz se pojavljuje 1988. godine a samo mu je ime satira na acid koji se pojavio iste godine i postigao veliku popularnost, pogotovo u Velikoj Britaniji. Acid jazz se, poput svakog novog pravca, danas razvio u nekolicinu manjih podpravaca, pa je tako jedan od najnovijih drum'n'bass/acid jazz.back
acid jazz

AFROKUBANSKI JAZZ

Stil jazza nastao iz jazza i kubanske glazbe. Vrlo popularan pravac između 1945. i 1950. godine. Do spajanja ova dva pravca došlo je kada su se u New Yorku glazbenici porijeklom s Kube udružili s domaćim bebop sastavima. Dizzie Gillespie najpoznatiji je pokretač ovog pravca. S vremenom osim kubanske glazbe s jazzom se spojila i bossa nova, samba, mamba te drugi latinoamerički pravci. Najpoznatije pjesme ovog pravca su "Algo Bueno", "Cubana be Cubana" i "Manteca", a izvođači Stan Kenton i Herbie Mann.back

bossa nova
stan kenton

BEBOP

Stil jazza nastao 1944. godine u New Yorku, u jednom harlemskom lokalu gdje se sastajala skupina mladih jazz glazbenika. Smatrali su da je jazz koji se svirao do tada već istrošen i tako je nastao bebop. Najistureniji predstavnici su Charlie Parker i Dizzie Gillespie. Iz ovog su pravca nastali cool (Woody Herman, Stan Getz, Al Cohn...) koji se javio kao protuteža bebopu, i hard bop koji se javio sredinom pedesetih godina (Art Blakey, Horas Silver, Max Roach...) back
charlie&dizzy

CHARLESTON

Ples američkih crnaca, porijeklom s američkog juga. Postao je vrlo popularan 1925. godine, a 1926. godine izumljene su charleston činele koje su oslobađale jednu bubnjarevu ruku (high hat činele). Charleston su prakticirali veliki orkestri orijentirani na dixieland.back

JAZZ IN CITIES

CHICAGO

U cjelokupnoj povijesti jazz glazbe grad Chicago je odigrao vrlo značajnu ulogu. Nakon što je u New Orleansu došlo do zabrane rada mnogih noćnih lokala, velika većina glazbenika preselila se u Chicago. Među njima bili su Loius Armstrong, Oliver King, Jimmie Noone, Kid Ory i drugi. Ovi su glazbenici počeli nastupati s manjim orkestrima u nekim lokalima kao što su Sunset Caffe ili Apex Club. Tijekom dvadesetih godina, u Chicagu je snimljen velik broj jazz ploča, a paralelno sa crnim glazbenicima koji su stigli iz New Orleansa rasla je i struja bijelih glazbenika privučenih jazzom. Tako se sredinom dvadesetih godina rodio tzv. "Chicago style". Neki od predstavnika ovog pravca su: Bix Beiderbecke, Eddie Condon, Mezz Mezzrow, David Tough i drugi. Nakon 1930. godine veliki se broj jazz glazbenika preselio u New York. Osim "Chicago styla" u ovom je gradu rođen i boogie woogie.back
louis armstrong
orchestra

DETROIT

U Detroitu se početkom pedesetih godina razvio post be bop pokret. Najznačajniji predstavnici su: Kenny Burrell, Tommy Lee Flanagan, Curtis Fuller, Louis Hayes, Pepper Adams i drugi.back

NEW YORK

New York predstavlja središte svjetskog jazza. Iako se već 1917. godine pojavio na Broadwayu, jazz je u Harlem stigao tek tri godine kasnije, gdje se počeo razvijati klavirski stil "Harlem stride piano", čiji su glavni predstavnici James P. Johnson, Willie Smith i Fats Waller. Oko 1930. godine rađaju se veliki orkestri, a nakon toga formiraju se mali, koji nastupaju u 52. ulici. U New Yorku je rođen cool jazz (vidi cool), hard bop (vidi hard bop), free jazz (vidi free jazz)... Najpoznatiji jazz klubovi New Yorka bili su Cotton Club, Savoy, Famous Door, Onyx Club, Kelly's Stable, Birdland, Cafe Society... back

NEW ORLEANS

U ovom su se gradu izmiješali, krajem 19. stoljeća crnačka pjevačka umjetnost i afrički ritmovi s jedne strane, te melodijski elementi glazbe sa ulica i plesne glazbe. Sve su javne događaje, početkom 20. stoljeća, pratili orkestri, koji su se među sobom nadmetali na ulicama ovog grada. Najpoznatiji jazz umjetnici koji su došli iz ovog grada su: Louis Armstrong, Sidney Bechet, Baby i Johnny Dodds, Freddie Keppard, Jimmie Noone, dok su Oliver King, Jelly Roll Morton i Kid Ory iz okolice grada. Svirali su u orkestrima Sainth Joseph Brass Band, Execelsior Band, Eureka Brass Band....Nakon zatvaranja kvarta u kojem su svirali ovi glazbenici, većina scene seli se u Chicago. New Orleanas Revival dogodio se 1938. godine. Već od 1930. jazz neworleanskog tipa sve se rijeđe mogao čuti. Tek 1938. Mezz Mezzrow napravio je seriju snimaka s trubačem Tommyem Ladnierom i obnovio ovaj stil. Nakon toga i neki drugi glazbenici, poput Kid Orya, slijedili su njegov primjer. back

DIXIELAND

Ovaj je pravac bio najrašireniji na mjestima gdje se plesalo, jer je tada bio najidealniji za ples. Pojavio se 1917. godine, a najveći procvat dogodio mu se početkom 30-ih godina i početkom 40-ih, kada su ga prakticirali Sidney Bechet, Jimmie Noone, Albert Nicholas, Mezz Mezzrow i drugi. Dixieland su izvodili bendovi sa pet do sedam glazbenika, i u njemu su se često naglašavale solo dionice. Mnogi Dixieland smatraju tek kopijom New Orleans zvuka crnih glazbenika.back
dixieland

FILMSKI JAZZ

Filmovi "The Jazz Singer" i "The King of Jazz" prvi su filmovi koji su u naslovu imali riječ jazz, ali nisu imale nikakve veze s jazz glazbom. Tek se u filmovima "Hallelujah" i "The Green Pastures" pokazuju crni pjevači. Krajem tridesetih godina mnogi su redatelji angažirali jazz glazbenike u svojim filmovima. Neki od filmova su: "Artist and Models" i "Pennies from heaven" s Louis Armstrongom, "Hollywood Hotel" s Benny Goodmanom, "Cabin in the Sky" s Louis Armstrongom i Duke Ellingtonom, "New Orleans" s Louis Armstrongom, Billie Holliday i Woodyem Hermanom. Ipak, prvi redatelj koji je jazz koristio kao glazbenu podlogu filma bio je Walt Disney za djelo "Music Land". Kasnije su mnogi autori crtanog filma koristili baš jazz kao glazbenu podlogu. Prvi film koji je se može smatrati prvim jazz filmom bio je film "Saint Louis Blues" i bio je posvećen Bessie Smith.back
benny

FREE JAZZ

Pravac koji se pojavio šezdesetih godina, dajući solistima potpunu slobodu improvizacije. Mnogi su u samim počecima napadali ovaj pravac, ne shvaćajući kako pjesma može trajati dvadesetak minuta, no free jazz se izborio za svoje mjesto pod jazz suncem. Po mnogima free jazz je revolucionaran pravac, koji glazbenike ni po čemu ne ograničava, već im daje otvorene ruke u svim smjerovima. Konzervativni glazbenici, kako se pokazalo kroz povijest, uvijek su napadali sve što je novo pa je tako bilo i sa ovim pravcem. Najznačajniji predstavnici su Albert Ayler, Archie Shepp, Donald Cherry, Carla Blay, Paul Bley, Ornette Coleman, Charlie Haden, John Coltrane....back
coltrane
coltrane again
haden

GOSPEL

Gospel označava crnačku duhovnu glazbu koja se razvila još u doba ropstva, kada su misionari učili crni narod da pjeva himne bogu. Prvi bend koji je pjevao gospel nastao je 1870. godine i zvali su se Jubilee Singers. Najcijenjeniji izvođač gospela je svakako Mahalia Jackson. back
mahalia

HOLLERS JAZZ

Stari vokalni oblici, kojima su se crni robovi služili da jedni drugima prenesu vijest koju gospodar nije smio čuti. Ovaj se vokalni oblik nalazi u osnovama bluesa. back
blues history

HRVATSKI JAZZ

Odmah nakon drugog svjetskog rata Zagreb je imao nekoliko velikih jazz orkestara koje su vodili Milivoj Kerbler, Boris Sorokin i Miljenko Prohaska. Godine 1946. osnovan je i Plesni Orkestar Radio Zagreba. Prvi dirigent bio je Zlatko Černjul, nakon njega je došao Milivoj Kerbler, pa Miljenko Prohaska. Osim velikog orkestra postojalo je i niz manjih koje su vodili klaviristi Tomica Simović i Mihailo Švarc, bubnjar Edo Utrobičić, klaviristi Dražen Boić i Radan Bosnar, trubači Stanko Brihta, gitarist Milan Lulić i drugi. Jedna od najistureniji ličnosti jazz scene je svakako Boško Petrović, vibrafonist, bubnjar i kompozitor. back

JUNGLE JAZZ

Orkestarski stil s karakterističnom tehnikom limenih puhačkih instrumenata, koji su proizvodili zvukove koji su, pak, podsjećali na zvuk džungle. Ovaj su stil stvorili Duke Ellington te njegovi solisti Bubber Miley i Joe Nanton, a sam je pravac bio popularan u Harlemu početkom tridesetih godina. back
duke

RAGTIME JAZZ

Klavirski stil koji je bio vrlo popularan početkom stoljeća. Jedan je od elemenata iz kojih je nastao jazz. Nastao je u američkoj državi Missouri ali melodijsko mu je porijeklo iz europske muzike. Najpoznatiji predstavnik ove glazbe je Scott Joplin sa svojom kompozicijom "Maple of rag". back
ragtime

WEST COAST JAZZ

Probojem filma i gramofonskih ploča, jazz je stigao i na Zapadnu obalu SAD-a. Već oko 1920. godine tu su nastupali jazz glazbenici. Najistaknutiji predstavnici iz ovog dijela SAD-a su Lou Watters, orkestar Firehouse Five Plus Two, Frank Sinatra, Nat King Cole, Red Mitchell, Joe Pass, Teddy Edwards, Gerald Wilson i drugi. back
nat king cole
sinatra 01
sinatra 02

MORE JAZZ LINKS

central station
jazz corner
acid jazz faq
inter jazz
destination jazz
about jazz
jazz links
jazz on line
all about jazz
jazz facts

hr.digg|prijavi