Borja.org

Jednom davno, dok u Hrvata Internet još uvijek nije postojao, novinari su kopali po staroj (pa i prašnjavoj) arhivi u potrazi za informacijama, odnosno starim tekstovima koje su se pojedinom temom bavile. Ušli bi u ne tako veliku prostoriju u prizemlju Vjesnikova nebodera, a ljubazne gospođe bi izvukle sve što ste željeli o temi. Debeli bi fascikl stavili na stol, otpuhnuli prašinu prema čovječuljku koji je sjedio preko puta (i mrko vas gledao), otvorili fascikl i počeli s iščitavanjem.

Nakon čitanja i listanja i pažljivog promatranja požutjelih listova papira, izvukli bi najvažnije pa bi vam neka od gospođa, s kavom i cigaretom ispred sebe, to i kopirala za kunu, dvije. I tako je bilo sa svim ostalim dokumentima koje ste vi ili bilo tko drugi u svijetu željeli naći; morali ste prošetati (to je ono kad ispred vas nema monitora) do neke od arhiva i tražiti to. Danas, situacija je sasvim drugačija, jer imamo Internet i arhive. Da nema Interneta, za neke od dokumenata morali bi krenuti put Amerike, ako biste ih željeli pogledati. Srećom, ne morate, dovoljno je isklikati par klikova i naći se licem u lice s primjerice izvještajima o kubanskoj krizi, koje je neki CIA-in agent tipkao na pisaćoj mašini, a u kojima možete čitati razgovor između Antonio de los Abnosa i Rancho Boyerosa, vođen 23. svibnja 1961. godine, negdje na Kubi.

Otvoreni dokumenti

Jedna od naših omiljenih arhiva, svakako je ona smještena na www.gwu.edu/~nsarchiv/ adresi, a puno ime joj glasi National Security Archive. Riječ je svakako o odličnoj lokaciji za svakog wannabe špijuna, ali i istraživača svih drugih vrsta, jer na jednom mjestu okuplja dokumente s kojih je skinuta oznaka tajne. Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja ima godišnji budžet od oko 2,3 milijuna dolara, koje uglavnom daju privatni donatori, jer arhiva ne prima ništa od vlade ili od vladinih organizacija.

Osnovana je 1985. godine, a prvo joj je veće izdanje bilo "The Cronology", na šestotinjak stranica, koje se bavilo Iran kontra aferom. Kasnije su uslijedila slična izdanja, nešto u formi knjiga, a nešto na CD-ima. Za sve nas, najzanimljivije je svakako, zgodno posloženo Internet izdanje. Kliknete li na odjel documents, naći ćete podjelu po temama - Europa, Južna Amerika, nuklearna era, Kina i istočna Azija, obavještajne službe SAD-a, Bliski Istok i Južna Azija, 11. rujna, humanitarne akcije i vlada. Svaki se odjel dalje dijeli, pa tako na primjer, pod Južna Amerika možete čitati Oliver North File, o tajnoj vezi Castroa i Kennedya, ratu protiv narko klanova u Kolumbiji, CIA-i u Južnoj Americi.

Nuklearna era također nudi niz zanimljivosti - od kreacije SIOP-a 62, preko Sjeverne Koreje i nuklearnog oružja do Nixonova nuklearnog plana i Izraela i njihovih nuklearnih sposobnosti. Pod SAD obavještajnim odjelom nudi se i tema "Prisoners Abuse: Patterns from the past", gdje se mogu naćiu zanimljivi CIA-ini dokumenti ("comprehensive guide for training interrogators in the art of obtaining intelligence from "resistant sources".) Među njima su i oni po kojima su se CIA-ini agenti i Zelene bertke ravnali prilikom ispitivanja.
Nama je možda, unutar ovog segmenta, najzanimljiviji dio "Science, technology and the CIA", a u kojima se vidi koliko je zapravo sama CIA sudjelovala u tehnološkom napretku - dizajnirali su neke od najnaprednijih špijunskih aviona, unaprijedili SIGNIT, ali provodili i MKULTRA program, unutar kojeg su eskperimenetirali s drogama.

Od recentnije se povijesti nude otvoreni dokumenti iz razdoblja Pustinjske oluje, unutar kojih valja svratiti pažnju na dokument označen brojem 7, u kojem se na devet stranica raspravlja o svemirskim operacijama tijekom trajanje akcije, a tu je i spomenuti odjel koji se bavi 11. rujnom. Deklasificirani dokumenti u ovom sektoru bave se poviješću; među njima su i sljedeći: "CIA Support to the U.S. Military during the Persian Gulf War", "Doctrine for Joint Special Operations" US "Policy on Chemical and Biological Warfare and Agents", i slični.

Slučaj Roswell

Area 51, vjerojatno je najmisterioznija Area na svijetu, a zaljubljenici u nepoznate leteće objekte, zavjere i slične teme, često se njome bave pokušavajući doći do bilo kakvih konkretnih odgovora. Njih naravno nema, ali tu su zato dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajno, a koje je pravo zadovoljstvo čitati, pa makar i ne govorili mnogo.

Negdje u bespućima Interneta, zapravo na ovoj adresi, nalazi se i link na dokument Blue Book u kojem se nalazi lista svih viđenja nepoznatih letećih objekata (na tisuće njih), u fino složenoj tablici iz koje je moguće vidjeti kada se slučaj dogodio, tko su bili svjedoci, koliko je susret trajao, te čime je sve zabilježeno.

Od NLO datoteka u PDF formatu zgodna je lokacija ona na adresi http://ufocasebook.com/pdffiles.html. Svakako, ako imate interesa za ovu tematiku skinite dokumente Majestic i Cattle 2. Oba su poprilično teško čitljiva i podosta išarana, no to samo daje dodatnu čar. Dokument koji se Roswellom bavi može se naći na adresi http://foia.fbi.gov/roswell/roswell.pdf, a riječ je o FBI-jevom odjelu posvećenom dokumentima s kojih je skinuta oznaka tajno.

FBI-jev FOIA (Freedom of Information Act) odjel i više je nego bogat dokumentima. centralna mu je adresa http://foia.fbi.gov/room.htm, a dijeli se na špijunažu, poznate osobe, gangstersku eru, povijesne interese, neobične fenomene i kriminal. U špijunaži se tako može naći sažetak slučaja Juliusa i Ethel Rosenberg, dok je u odjelu o poznatim osobama lista poprilična. Među slavnima koje je FBI istraživao su Louis Armstrong (netko mu je ukrao nakit vrijedan trideset tisuća dolara), Josephine Baker (navodno je bila upletena u komunističke aktivnosti), The Beatles (prijetnje smrću prije koncerta u Denveru), Sonny Bono (prijetnja kidnapiranjem), Bertolt Brecht (komunističke aktivnosti), Albert Einstein (povezanost s Komunističkom partijom), Abbie Hoffman (aktivist i anarhist, preteča hakera), John Lennon (donacija aktivistima koji su željeli 1972, upasti na konvenciju Republikanaca), Malcolm X (zbog svih njegovih aktivnosti), Marilyn Monroe (istraga oko njene smrti), Frank Sinatra (povezanost s mafijom)...

Dokumenti gangsterske ere nude zanimljiv uvid u doba prohibicije i mnoge događaje o kojima je snimljena i masa filmova, dok je odjel povijesni interesi nakracan dokumentima vezanim uz različite američke organizacije, ali i druga događanja poput eksplozije Challengera. Tu su još i neobični fenomeni, uglavnom vezani uz NLO-e, i dio posvećen kriminalu, nad kojim će svaki wannabe forenzičar i kriminalist trljati ruke.

Većina je ovih dokumenata otvorena na osnovu Freedom of Information Acta, po kojem se čeka i otvaranje još gomile dokumenata, naročito onih vezanih uz 11. rujna. Među zanimljivim siteovima koji se dotiču nekih od FOIA dokumenata svakako spada i onaj na adresi www.thememoryhole.org.

National Security Agency

NSA (National Security Agency), koju su od milja zvali i No Such Agency, jedna je od američkih obavještajnih agencija. Centrala joj je smještena negdje između Washingtona i Baltimorea a temelj njenog poslovanja, ako se to tako može nazvati, jest SIGNIT (signals intelligence), pa se bavi i kriptografijom, zaštitom i obradom podataka, te sličnim zadacima.

Ako je vjerovati knjizi "The Encyclopedia of Espionage" Normana Polmara i Thomasa B. Allena, NSA je nastala iz vojnog Signal Intelligence Servicea i Armed Forces Security agencije (AFSA), a na reakciju za vrijeme korejskoga rata, kada je utvrđeno da im SIGNIT i nije nešto razvijen. NSA je ustanovljena 1952. godine, dok je agencija unutar agencije CSS (Central Security Service), koja se bavi kriptoanalziom i kriptosigurnošću, osnovana 1972. godine. Možda se ni dan danas ne bi znalo za NSA, da dva kriptografa, William H. Martin i Bernon F. Mitchell, nisu 1959. zbrisali u Majku Rusiju, da bi netom po dolasku održali konferenciju za tisak na kojoj su iznijeli informacije o postojanju agencije.

Osim njenog postojanja, rekli su kako Sjedinjene Države prisluškuju četrdesetak zemalja (bio je to jedan od najvećih NSA skandala), a da prisluškuju i UN, obznanio je tri godine kasnije Victor N. Namilton, također prebjeg. Unatoč ovim pričama, NSA je ostala poprilična tajna do 1982. godine kada je izašla knjiga "The Puzzle Palace" Jamesa Bamforda, koji je kasnije napisao i knjigu "Body of Secrets", koja se također bavi NSA agencijom. Jedno mu je od novijih djela "A Pretext for War : 9/11, Iraq, and the Abuse of America's Intelligence Agencies".

CIA

CIA je možda znatno zanimljivija, ali prije svega jer ima više podataka o njoj, ali i više skandala. Nastala je iz Office of Strategic Servicea, koji je tijekom rata obavljao ono što CIA radi danas. Osnovana je 1947. godine kada je donesen i National Secutrity Act. Riječ je o prvoj agenciji koja je imala pravo sudjelovati i covert operacijama; jedna od takvih bila je ona kada su pokušali srušiti Envera Hoxu, no to im nije uspjelo jer ih je otkucao Kim Philby, agent MI6 službe, koji je radio za Ruse. Iz fondova agencije financirana je Kineska Nacionalna gerila u Burmi, na Filipinama je uz pomoć ove Agencije za predsjednika izabran Ramon Magsaysay, a ne treba ni govoriti kako su indirektno sudjelovali u ratu Afganistana i Rusa, Iraka i Irana i vjerojatno na još niz drugih lokacija. Njihov pad kreće još šezdesetih - počinje padom U2 aviona na područje tadašnjeg USSR-a, Zaljevom svinja, a vrhunac se događa 1974. kada novinar New York Timesa, Seymour Hersh, razotkriva veći broj afera.

Točka na i vjerojatno su propusti vezani uz 9/11, što nas dovodi do još jednog zgodnog dokumenta odnosno više njih - izvještaja 9/11 Komisije, koji se može naći na adresi http://www.9-11commission.gov/report/index.htm.

Kompletan izvještaj ima 7,4 MB, a nakon što je objavljen pojavilo se i pregršt kritika, ne samo na sam izvještaj već i na ljude koji su ga radili. Philip K. Zelikow, predsjedavajući komisije, i više je nego povezan s Condoleezzom Rice i Georgeom W. Bushem. Zanimljiv dokument svakako je 9/11 Cover Up Guide, koji se može naći na adresi www.ny911truth.org, a u kojem se može pročitati više o vezi Zelikowa i Busheve administracije, promašajima Keanove komisije, te općenito o događajima 11. rujna i mogućem zataškavanju.

FBI

FBI agencija osnovana je još davne 1908. godine, a temelji im sežu još u 1892. godinu u snage zakona i reda koje su se nazivale Special Agents. Godine koje je osnovana, samo je njeno postojanje bilo kontroverzno. Tih godina ni federalnih prijestupa nije mnogo, no nešto kasnije i FBi je dobio više posla, i to kada je usvoje zakon po kojem je zabranjeno prevoziti žene u drugu žene zbog nemoralnih radnji.

U ranim je godina bilo oko 600 agenata, a početkom Pevog svjetskog rata i količina posla im se povećala, pa su postali odgovorni za špijunažu i potencijalne sabotaže. "Zlatne godine" događale su se u gangsterskoj eri, za vrijeme prohibicije, kada je na čelo došao i kontroverzni J. Edgar Hoover. S eskalacijom sukoba nakon koji će uslijediti Drugi svjetski rat, FBi se ponovo fokusirao na špijunske djelatnosti, da bi se kasnije bavili Hladnim ratom. Poput ostalih agencija i FBI ima svojih skandala (Waco je svakako među poznatijima), svojih špijuna koji su tajne odavali, poput Roberta Hanssena, kojeg pamtimo po tome što je koristio prve verzije Palma i bežičnih veza za transfer podataka.

hr.digg|prijavi